ISTRAŽIVANJE vol. 1 - Kriterijumi kredibilinosti onlajn medijskog sadržaja

Published on 10/22,2011

 
 
PREDMET ISTRAŽIVANJA
 
U prethodnim blog postovima, pokušala sam Vas upoznati sa istorijom razvoja komunikacije, tačnije medijske komunikacije, kao tekovine čovečanstva i istorijom razvoja informacionog doba, globalnih medija i interneta kao vrhunca komunikacije i alata za generisanje i sakupljanje informacija, koji u potpunosti negira dimenzije prostora i vremena.
 
Razumevanje faza razvoja komunikacije i medija mogu nam pomoći u sagledavanju trenutnog stanja sa aspekta medijskih konzumenata, proizvođača medijskog sadržaja i sa aspekta onih koji edukuju o medijima. Takođe, u eri onlajn dominacije, razumevanje istorijata komunikacije i tradicionalnih medija, može da nam pomogne da predvidimo šta predstoji medijskoj branši tokom informacionog doba i šta bi bilo najbolje preduzeti kako bi ta branša na najbolji mogući način ispunila svoju svrhu prema konzumentima, proizvođačima i edukatorima.
 
 
U istraživačkom delu bavim se pitanjem kriterijuma kredibilnosti onlajn medijskog sadržaja kod studentske populacije. Drugim rečima, na osnovu ĉega studenti izabiru da koriste određeni onlajn medijski sadržaj u određene svrhe, te na osnovu čega biraju izvor tog onlajn medijskog sadržaja. Utvrđivanjem tih kriterijuma, moći ćemo predložiti smernice razvoja proizvodnje onlajn medijskog sadržaja, onlajn medijske pismenosti (pored osnovne funkcionalne medijske pismenosti) i razvoja edukativnog sadržaja za one koji će znanja o medijima prenositi na buduće medijske radnike i konzumente.
 
PROBLEM ISTRAŽIVANJA
 
Nalazimo se u eri dominacije informaciono – komunikacionih tehnologija. Na pitanje gde se u toj eri nalaze građani Srbije, odgovor nam je dalo istraţivanje Republiĉkog zavoda za statistiku iz 2010. godine. Rezultati tog istraţivanja kaţu da 50,4% domaćinstava
41
Srbije ima raĉunar, a 39% ima prikljuĉak za internet. Dok u EU 71% domaćinstava koristi raĉunar, a 65% koristi internet. Srbija se prema tim podacima nalazi ispod Rumunije i Bugarske, a po korišćenju širokopojasnog interneta, na poslednjem je mestu u Evropi. Dalje rezultati istraţivanja govore da su 2.300.000 osoba koristile internet od aprila do juna 2010. godine (1.700.000 svaki dan), od ĉega 73% svih osoba sa višim i visokim obrazovanjem, preko 95% studenata i tinejdţera u procentu od skoro 76% ţene, odnosno preko 84% muškarci. Za ovaj rad je takoĊe vaţno u kojoj meri je zastupljeno korišćenje interneta u odreĊenim delovima teritorije Srbije. Rapubliĉki zavod za statistiku objavio je da je na teritoriji Vojvodine i Beograda daleko najveća zastupljenost korišćenja interneta i kod pojedinaca i kod kompanija.
 
Evidentno je da je preko potrebna edukacija o korišćenju interneta na teritoriji cele Srbije, funkcionalna onlajn medijska pismenost, koja bi trebalo da bude nadogradnja opšte medijske pismenosti. Ipak, nema razloga zašto ne, tamo gde je veća zastupljenost korišćenja interneta, ispitati prirodu tog korišćenja i, ako je potrebno, unaprediti je. Prema iznad navedenom istraţivanju RZS-a iz prošle godine, možemo zaključiti da je studentska populacija na teritoriji Vojvodine i Beograda najviše okrenuta internetu i najbrže saživljava sa tim medijem. Dalje, možemo zaključiti da je kod te populacije potrebno istraţiti prirodu „okretanja“ internetu i u skladu sa rezultatima tog istraživanja odrediti smer razvoja korišćenja od strane konzumenata i medijskih radnika. Tokom izlaganja istraživačkog dela ovog rada, u nekoliko navrata uspoređivaćemo rezultate našeg istraživanja sa sličnim sprovedenim na teritoriji Srbije, i u svetu, u poslednje dve do tri godine.


Comments

Leave a Reply

Dodaj komentar





Zapamti me