ISTRAŽIVANJE vol. 2 - Kriterijumi kredibilinosti onlajn medijskog sadržaja

Published on 10/25,2011

 
 
U prošlom postu, opisala sam predmet i problem istraživanja, ovde ću Vas upoznati sa ciljevima i motodama istraživanja, kao i sa uzorkom koji je ispitivan. Kompletan rad, sa ppt prezentacijom možete pogledati na: http://www.slideshare.net/sanj_che06/diplomski-rad-kriterijumi-kredibilnosti-onlajn-medijskog-sadraja-kod-studentske-populacije-univerziteta-u-novom-sadu
 
Cilj istraživanja
 
Cilj istraživanja ovog rada jeste da:
a) Utvrdimo na osnovu kojih kriterijuma studentska populacija veruje u određeni onlajn medijski sadržaj
b) Utvrdimo za šta i na koji način studenti u Novom Sadu najviše koriste internet
c) Utvrdimo koji internet sadržaj najviše koriste
d) Utvrdimo kako vrednuju mogućnosti interneta kao medija
e) Utvrdimo u kojoj meri je internet kod te populacije zamenio tradicionalne medije
f) Utvrdimo kako studenti u Novom Sadu koriste izvore onlajn medijskog sadržaja
g) Utvrdimo postoji li određen stepen osnovne ili onlajn medijske pismenosti
 
Zadaci istraživanja
 
Iz gore postavljenog cilja, proizilaze sledeći zadaci istraživanja:
a) Ispitati na osnovu čega studentska populacija Univerziteta u Novom Sadu veruje određenim informacijama na internetu
b) Ispitati kako i u koje svrhe studenti koriste internet
c) Ispitati koji konkretno onlajn sadržaj najviše koriste
d) Ispitati kako i koje mogućnosti interneta kao medija vrednuju
e) Ispitati je li internet glavno sredstvo informisanja u toku dana
f) Ispitati koriste li studenti u Novom Sadu izvore onlajn informacija da bi se dodatno informisali o nekoj informaciji
g) Ispitati prepoznaju li elemente ili potpun onlajn medijski sadržaj
 
Hipoteze istraživanja
 
Osnovna hipoteza – HO – Pretpostavljamo da osnovni kriterijumi kredibilnosti onlajn medijskog sadržaja kod studentske populacije Univerziteta u Novom Sadu proizilaze iz svesti o kvalitativnoj kategoriji proverljivosti onlajn medijmedijskog sadrţaja, a ne iz suštinskog razumevanja mogućnosti interneta kao komunikacionog alata i medija. Drugim rečima, studenti veruju onlajn medijskim informacijama zato što znaju da mogu najlakše da je provere, a ne zato što tu neku informaciju zaista i proveravaju.
 
Kako bismo utvrdili ispravnost osnovne hipoteze, bilo je potrebno postaviti sledeće specifične (pomoćne) hipoteze:
H1 – Pretpostavljamo da su osnovni kriterijum kredibilnosti onlajn medijskog sadržaja kod studenata obuhvaćenih našim istraţivanjem proverljivost i dostupnost.
H2 – Pretpostavljamo da studenti obuhvaćeni našim istraživanjem u maloj meri koriste hiperlinkovanje kao najoĉitije mogućnosti proveravanja onlajn medijskog sdržaja.
H3 - Pretpostavljamo da se studenti obuhvaćeni našim istraživanjem u toku dana najviše informišu putem interneta.
H4 – Pretpostavljamo da studenti obuhvaćeni našim istraživanjem proveravaju informacije putem onlajn štampanih izdanja medija.
H5 – Pretpostavljamo da studenti obuhvaćeni našim istraživanjem onlajn medijske informacije koriste za zabavu i komunikaciju.
H6 – Pretpostavljamo da studenti obuhvaćeni našim istraživanjem internet kao medij, u najvećoj meri, koriste za zabavu i komunikaciju.
H7 – Pretpostavljamo da studenti obuhvaćeni našim istraživanjem najviše vremena na internetu posvećuju društvenim mrežama.
H8 – Pretpostavljamo da studenti obuhvaćeni našim istraživanjem prepoznaju potpuni onlajn medijski sadržaj.
H9 – Pretpostavljamo da studenti obuhvaćeni našim istraživanjem, a koji su medijskog usmerenja, u većoj meri koriste internet na više načina, osim za zabavu i komunikaciju.
 
Metode, tehnike i instrumenti istraživanja
 
U svrhe našeg istraţivanja koristili smo opisnu metodu ankete. Instrument istraţivanja bio je posebno formulisan upitnik, koji se sastojao od 16 pitanja zatvorenog tipa. Istraţivanje je anonimno. Jedan deo pitanja odnosi se na opšte podatke o ispitanicima, a drugi deo, odnosi se na problme, ciljeve i zadatke istraživanja.
Prva grupa pitanja ukazuje na prirodu odnosa prema tradicionalnim medijima i internet, kao i na prirodu odnosa prema medijskom i onlajn medijskom sadržaju. Druga grupa ispituje način korišćenja onlajn medijskog sadržaja i usmerenost ka određenim segmentima interneta (učenje, društvene mreže i sl.). Treća grupa pitanja istražuje stepen prepoznavanja i razumevanja mogućnosti interneta. U upitnik su uvrštena kontrolna pitanja koja ukazuju na konkretan odnos ispitanika prema korišćenju onlajn medijskog sadržaja i samom internetu kao mediju.
 
Varijable istraživanja
 
Istraživanje sadrži zavisne i nezavisne varijable. Nezavisne varijable bile su utvrđivanje socioloških i demografskih karakteristika ispitanika – pol, starost, studijsko usmerenje i godina studiranja. Zavisne varijable ticale su se utvrđivanja odnosa prema korišćenju interneta kao medija za svakodnevno informisanje i instant komunikaciju i prema aktivnom korišćenju onlajn medijskog sadržaja.
 
Opis uzorka i tok istraživanja
 
U istraživanju je učestvovalo 111 ispitanika, studenata Univerziteta u Novom Sadu, medijskog, društvenog, tehničkog, poslovnog, medicinskog i prirodoslovnog usmerenja. Studenti koji su učestvovali u ispitivanju su sa prve, druge, treće i četvrte godine, a jedan deo ispitanika je na master i doktorskim studijima. Istraživanje je obavljeno u prvoj polovini jula 2011. godine.
Upitnici su u isto vreme distribusiani uzorku studenata putem mejla i na terenu. Sakupljanje ispunjenih upitnika trajalo je desetak dana. Za obradu podataka korišćen je program SPSS.


Comments

Leave a Reply

Dodaj komentar





Zapamti me